Prehlada i gripa - kako se zaštiti i učinkovito ih svladati

Gripa je najteža virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi, a prouzročena je virusima influence. Gripa se pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija. Počinje vrlo naglo povišenom temperaturom i glavoboljom, te bolovima u mišićima i umorom, a potom se pojavljuju začepljenost nosa, grlobolja i suhi kašalj.
Cilj ovog teksta je pomoći Vam da svladate prehlade, gripu i općenito sve zimske viruse pomoću savjeta o osnovnoj higijeni, zdravom načinu života i dodacima prehrani koji jačaju imunitet, te s učinkovitim i prirodnim aromaterapijskim receptima pomoću kojih ćete se zaštiti, ili olakšati simptome viroza.
Ali prvo ćemo ukratko opisati glavnu zimsku virozu: gripu.
Svake godine od novembra do aprila  smo izloženi epidemiji gripe u sjevernoj hemisferi.
Prenosi se na dva načina:

• direktnim kontaktom zaraženih osoba (virus se prenosi zrakom kada zaražena osoba kašlje, kiše…)
•  indirektno kroz kontakt s predmetima koje je zaražena osoba dirala (kvake, kolica u dućanima…). Virus može preživjeti na dotaknutom predmetu 24-48 sati.

Simptomi gripe kod ljudi su: povišena temperatura iznad 38°C, bolni mišići i zglobovi, umor, kašalj itd. Aromaterapija nudi učinkovitu terapiju kod svih vrsta virusa, bez obzira radi li se o poznatoj sezonskoj gripi, ili vrlo opasnoj svinjskoj gripi.
Savjeti:
 - Budući da većinu kontakata sa svijetom ostvarujemo preko naših ruku, redovito pranje znatno smanjuje šanse da unesemo štetne bacile u naše tijelo.
- Čak i ako ste stvarno pažljivi i redovito perete ruke, nikada ih ne možete lišiti opasnih bacila u potpunosti. Unatoč tomu što male količine bacila na rukama uglavnom ne predstavljaju opasnost za zarazu, diranje očiju, usta i nosa znatno povećava šanse da pronađu lagani put do vašeg organizma.
- Bakterije su svuda oko nas, ali vaše se šanse da obolite od gripe ili prehlade znatno povećavaju ukoliko se često krećete u prostorima gdje obitava puno ljudi. Ukoliko ikako možete, pokušavajte izbjegavati bolničke čekaonice, prepune autobuse, kolodvore, koncerte i slična mjesta.
- Ovdje ne mislimo na klasično dijeljenje sendviča ili slične namirnice s nekime (iako je i to odličan način da bacili uđu u vaše tijelo), već na različite događaje koje uključuju švedske stolove ili druge domjenke koji uključuju zajedničke posude u koje umačete čips, tortille ili neku sličnu namirnicu.
- Nedostatak sna kroz duži vremenski period može imati cijeli niz negativnih učinaka na vaš organizam, a jedan od njih je svakako i smanjeni imunitet, što će oslabiti sposobnost vašeg tijela da se nosi s infekcijama. Mislite li da ste previše zaposleni za spavanje, sve ćete te „ušteđene" sate izgubiti kad vas ubrzo gripa na tjedan dana veže uz krevet.
- U redu, ovo ne znači da nipošto ne smijete pustiti da vas čašica viška „prevari" za slavljenje blagdana ili nekog rođendana. Ipak, imajte na umu da redovita konzumacija većih količina alkohola naprosto uništava sposobnost vašeg organizma da se odupire oboljenjima.
- Iako je ovo savjet kojeg najčešće slušamo ljeti, to nipošto ne znači da nije itekako primjenjiv i u hladnijim danima. Izbjegavajte zašećerena i gazirana pića i držite se prirodnih sokova ili idealno, obične vode.
- Prije nego pomislite da vam dajemo „oprost" od vježbanja, tomu baš i nije tako. Naime, redovita će fizička aktivnost poboljšati vaš imunitet, ali svakako biste trebali preskočiti odlazak u teretanu ukoliko primjećujete prve simptome bolesti, budući da će fizička iscrpljenost samo ubrzati progresiju bolesti. Čuvajte energiju i vratite se znojenju u teretani kad se oporavite.
- Naše bake nisu bile u krivu kad su nas tjerale da jedemo što je više moguće dok smo bili bolesni. Naime, energija koju će naše tijelo dobiti hranom pomoći će mu da brže preboli bolest i ponovno izgradi imunitet nagrižen bolešću.
- Iako je u doba globalnog tržišta hrane u trgovačkim centrima moguće nabaviti bilo koju voćku izvan njezine sezone, nemojte smetnuti s uma da je neke vitamine iznimno teško u dovoljnim količinama uzimati isključivo prehranom. Jedan od takvih je i vitamin D, kojeg proizvodi naša koža na suncu. Budući da je sunce zimi vrlo rijetka pojava (posebice ako živite u kontinentalnom dijelu), uzimanje vitamina D kao dodatka prehrani dobra je ideja.